ACIDO – ALKALNA RAVNOTEŽA
Da hrana ima velik utjecaj na pravilan rad našeg organizma, znamo. Ono što se istražuje je utjecaj kiselog odnosno lužnatog (alkalnog) okruženja u tijelu, a koje nastaje kao posljedica konzumiranja
određene hrane.
1933.godine William Howard, liječnik, objavljuje knjigu „A New Health Era“ u kojoj iznosi tvrdnju da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom i to zbog nakupljanja kiselosti u tijelu. Prehrana koja zakiseljuje tijelo (antifiziološka) dovodi do bolesti
i pojave raka, dr. Otto H. Warburg dobitnik Nobelove nagrade govorio je isto o tome koliko zakiseljenost organizma i nedovoljna oksigenacija vode u bolest.
pH je kratica za „potential of hydrogen“ što pokazuje je li neka namirnica kisela ili alkalna. Ljestvica se mjeri od 0 do 14. pH 7 znači neutralnost, odnosno blago lužnato svojstvo, takva je voda. Hrana koja ima vrijednost ispod 7 je kisela ona iznad 7 spada u lužnate tj alkalne namirnice.
Alkalne namirnice trebale bi biti zastupljene 75 % u našoj prehrani, a one koje dovode do zakiseljavanja 25 %. Acido-bazna ravnoteža (acido-bazna homeostaza) dio je humane fiziološke homeostaze koja se tiče pravilnog odnosa između kiselina i baza, drugim riječima, održavanju određene pH vrijednosti unutar staničnih i van staničnih tekućina i tkiva. Različita tkiva i tjelesne tekućine imaju različite pH vrijednosti. pH vrijednost naše krvi je oko 7,63. U normalnim uvijetima pH sline trebao bi biti 6,5 – 6,8, urina od 6,5 – 7,0. Normalni želučani sokovi imaju pH 1,0 – 3,5. Ove vrijednosti su važne jer omogućuju pravilne električne aktivnosti organizma i normalne enzimske funkcije. Enzimske funkcije moguće su samo uz normalne pH vrijednosti (npr. pepsin koji je proteolitički enzim u želucu koji razgrađuje proteine može djelovati samo ako su želučani sokovi vrlo kiseli).
Naše emocije, misli i raspoloženje jednako utječu na acido-baznu ravnotežu kao i namirnice koje unosimo.
U narodu postoji izreka „Držiš se tako kiselo..“.
Obratite pažnju na svoje osjećaje jer i oni sudjeluju u kreiranju našega zdravlja.
Hranu, odnosno namirnice svrstavamo u više kisele ili više alkalne prema metaboličkom učinku. Naš tzv. „zapadnjački način života“ i prehrana, negativno utječu na tu ravnotežu i dovode do stanja koje nazivamo metabolička acidoza koja u konačnici dovodi do pogoršanja
brojnih tjelesnih funkcija i dovodi do pojave bolesti. Acidoza dugoročno dovodi do usporenog rada našeg tijela uzrokujući manjak energije, probleme sa pretjeranom tjelesnom težinom. Pretjerana acidoza tj. zakiseljenost organizma dovodi također do gubitka neophodnih minerala kao što su kalcij, kalij, magnezij jer tijelo, da bi došlo u ravnotežu, otpušta ove minerale kako bi neutraliziralo višak kiselosti. Unosom alkalnih, lužnatih namirnica pomažemo organizmu da se lakše „nosi“ s kiselim ostacima te umjesto da troši energiju na eliminaciju viška kiseline omogučavamo mu da radi ono što treba, a to je da balansira našu tjelesnu težinu, daje nam energiju i čini nas zdravijima. Ako se držite pravila 80:20 (80 % lužnatih namirnica, a 20 % kiselih) zalihe minerala će se redovno održavati. Sva veća istraživanja o prehrani govore da je ovakav omjer u prehrani idealan za 99 % ljudi.
KAKO PROVJERITI KISELOST ORGANIZMA?
1) pH sline može se mjeriti pomoću lakmus trakica koje se mogu nabaviti u svakoj ljekarni. Dva sata nakon jela na lakmus trakicu stavimo slinu i usporedimo s priloženom skalom pH vrijednosti.
2) pH mokraće mjerimo ujutro i navečer pomoću lakmus trakica i boju usporedimo sa skalom.
